Potrebni moderatori,da zajedno uredimo ovaj forum,ukoliko ste jedan od njih javite se da se dogovorimo oko svega.
Prvo se registrujte da bi ste mogli vidjeti sve teme na ovom forumu.Za one neozbiljne ima dole neozbiljni chat Smile)
Ukljucujuci i one za odrasle..



 
PrijemRegistruj sePristupi
Svidja mi se
Radio house-time

Smjesni video dana
Vrijeme
Slika dana
Ko je trenutno na forumu
Imamo 2 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 2 Gosta

Nema

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 10 dana Sre Dec 29, 2010 4:53 pm
Brojac posjete
Naj bolji poslanici
Admin (107)
 
skriveni (75)
 
DDS (60)
 
Niske (43)
 
AnOiMuS (4)
 
veselli (2)
 
aleksandar1983 (2)
 
Nenad026 (1)
 
tickerabucky (1)
 
Gagy (1)
 

Share | 
 

 Dvanaest naučnih predviđanja za 21. vijek: vanzemaljci, nove vakcine, klimatske promjene...

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
Admin
Admin


Broj poruka : 107
Datum upisa : 29.11.2010

PočaljiNaslov: Dvanaest naučnih predviđanja za 21. vijek: vanzemaljci, nove vakcine, klimatske promjene...   Čet Dec 09, 2010 9:47 pm

[You must be registered and logged in to see this image.]
Ove godine Royal Society, najuglednija i najstarija britanska naučna institucija, slavi 350 godina postojanja. Od njenog osnivanja svijet se značajno promijenio.Kako se datum godišnjice približava, njeni eminentni članovi objavili su izvještaj "Nauka vidi dalje" u kome predstavljaju 12 ključnih tema koje će najviše uticati na nauku 21. vijeka, a istovremeno daju i određeni uvid u budućnost koja nas očekuje, piše Tportal.

1.Potraga za izvanzemaljcima

Šta već znamo?
Znamo da postoje mnoga mjesta na kojima se život mogao pojaviti – 100 milijardi zvijezda u našoj galaksiji te oko 100 milijardi galaksija u svemiru. Počeli smo otkrivati da neke zvijezde imaju planete; otkrili smo ih 500-tinjak od kojih 20-ak koji nisu više od 10 puta veći od Zemlje, a vjerovatno su kameniti. Pronašli smo tragove vode na Marsu, te na Evropi i Enkeladu, Jupiterovim i Saturnovim mjesecima, što znači da bi na njima možda moglo biti i života. Međutim, još uvijek ne znamo puno. Nismo našli život nigdje drugdje osim na Zemlji; ne znamo treba li uopšte za život voda, niti je li ona uobičajena van Sunčevog sistema. Što je najvažnije, uopšte ne znamo kolika je vjerovatnost pojave života.

Šta slijedi?

Nemoguće je reći. Možda ćemo signal neke vanzemaljske civilizacije otkriti već sutra, a možda nikada. Ali dr. Martin Dominik sa University of St Andrews i profesor John Zarnecki sa Open Universityja kažu kako se ipak možemo pripremiti za eventualni susret treće vrste. Prije svega, trebali bi odlučiti želimo li uopšte, pod pretpostavkom da vanzemaljci postoje, uspostaviti kontakt sa njima. Historijski primjeri pokazuju da se susret sa civilizacijama sličnim našima može pretvoriti u pravu katastrofu. Čak i otkriće stranih mikroba predstavlja opasnost. Svaka strategija mora isključiti biološku kontaminaciju, ne samo radi naše zaštite, već i zbog očuvanja svemirske raznovrsnosti. Ali s druge strane potraga za životom je i potraga za samima sobom – za odgovorima na pitanja odakle smo došli, gdje smo i gdje idemo. Ako želimo saznati, moramo nastaviti istraživati.

2.Staklenički plinovi

Šta već znamo?

Do spoznaje da količine CO2 u našoj atmosferi rastu došli smo prije pola vijeka, a zahvaljujući prije svega američkom naučniku Charlesu Davidu Keelingu, shvatili smo da je ta pojava uglavnom posljedica ljudskih aktivnosti. Međutim, informacije o stvarnom porastu nivoa CO2 iznenađujuće su nepotpune. U svijetu postoje mnoge postaje za kontrolu emisije ugljikovog dioksida, ali istovremeno golemi dijelovi Zemlje i dalje nisu pokriveni. Podaci o gornjim dijelovima atmosfere takođe su manjkavi, a analize emisija pojedinih država često su iskrivljene i trebaju nezavisne potvrde.

Šta slijedi?

Nove metode uskoro će omogućiti praćenje regionalnih emisija CO2, a ne samo globalnih. Ali još uvijek će biti teško reći hoće li porast kiselosti okeana uzrokovati stvaranje tropskih morskih pustinja te hoće li porast nivoa CO2 intenzivirati rast drveća. Odgovori na ova pitanja uticat će na živote stotina miliona ljudi.

3.Problem nesigurnosti

Šta već znamo?

Svemir je nepredvidiv – kako na kvantnom nivou na kome vlada neodređenost, tako i na makro nivou na kome, prema teoriji haosa, male promjene snažno utiču na složene sisteme. "Problem nesigurnosti zajednički je mnogim disciplinama, kaže prof. Tim Palmer sa Univerziteta Oxford. Međutim, prosječni ljudi očekuju da nauka da konačne i pouzdane odgovore. Kada meteorolozi daju krive vremenske prognoze ili doktori pogriješe u najavama gripe, narušava se povjerenje javnosti. Ali razumne odluke mogu se donositi čak i na temelju nesigurnih naučnih savjeta.

Šta slijedi?

Naučno razumijevanje nepredvidivosti napreduje velikim koracima, posebno u složenim sistemima kao što su klimatski. Sa ovim razvojem naučnici uspijevaju smanjiti nesigurnost. Međutim, trebali bi je takođe naučiti predstavljati kako javnosti tako i stručnjacima u drugim disciplinama. Prof. Palmer ističe da bi se trebali naučiti bolje nositi sa predviđanjima koja u sebi sadrže određenu neizvjesnost što bi pridonijelo ublažavanju jaza između vjerovanja u klimatske promjene i skepticizma prema njima.

4. Zdravo starenje

Šta već znamo?

Optimistične najave da bi jednog dana mogli pronaći eliksir života u posljednje su se vrijeme prorijedile jer su naučnici shvatili da na proces starenja ne utiče samo jedan faktora već cijeli niz paralelnih promjena u organizmu. Ipak, posljednjih su godina na ovom području ostvareni veliki pomaci – mutacijama određenih gena ili promjenama u ishrani život mnogih organizama je produžen, a kvaliteta života i zdravlje u starosti značajno su povećani. S obzirom da su ekvivalentni geni otkriveni i kod ljudi, tehnike bi se uskoro mogle početi primjenjivati i na nas.

Šta slijedi?

"Život bi se mogao malo produžiti", kaže prof. Linda Partridge sa University College London, međutim, to neće biti tako značajno u poređenju sa postojanim porastom životnog vijeka od dvije do pet godina po deceniji kakav je zabilježen od sredine 19. vijeka. Najveći pomaci mogu se očekivati u uklanjanju staračkih bolesti što će nam omogućiti da duže živimo punim plućima.

5.Kulturna evolucija

Šta već znamo?

Po čemu se ljudi razlikuju od životinja? Mnogi bi rekli po kulturi – po načinu na koji generacijama prenosimo znanje i stvaramo običaje i tradicije. Međutim, nedavno smo otkrili da lokalne tradicije postoje i kod dupina, merkata i majmuna. Takođe, pokazalo se da je ljudska kultura mnogo starija nego što se mislilo.

Šta slijedi?

Nadajmo se da će se razviti novo područje nauke. Brojni stručnjaci sve ozbiljnije shvaćaju ideju da kulturne ideje, tzv. memi, evoluiraju slično kao geni. Neki ovu činjenicu pozdravljaju kao drugi sistem nasljeđivanja paralelan i povezan sa genetskom evolucijom. To bi moglo imati značajan uticaj na biologiju i antropologiju.

6.Prilagođavanje klimatskim promjenama

Šta već znamo?

Kroz dugu historiju naše preživljavanje i uspjeh ugrožavale su klimatske promjene, bolesti, nestašice hrane, materijala i energije, a u jednom trenutku vulkanske su erupcije smanjile broj ljudi u svijetu na nekih 15.000. "Logično je zaključiti da će, ako emisije CO2 nastave rasti sadašnjim tempom, promjene biti toliko velike i brze da će negativne posljedice ubrzo odnijeti prevagu nad lokalnim dobrobitima i zavladati svijetom", ističu prof. Judith Howard i Prof. Martyn Chamberlain sa Durham Universityja. Porast populacije, bolesti te nestašice vode i hrane postat će veliki problemi čovječanstva.

Šta slijedi?

Glavni izazov bit će upravljanje energijom kroz uspostavljanje ravnoteže između obnovljivih, nuklearnih i ugljikovih izvora. Novi izvori hrane, među kojima i genetski modificirane, postat će važni. Kako god bilo, pesimizam sigurno nije dobar temelj za rješavanje ovih problema, upozoravaju Howard i Chamberlain.

7.Razumijevanje jastva

Ljudski mozak sa stotinama miliona neurona i hiljadama miliona, miliona veza često se smatra najsloženijim objektom u svemiru, naglašava prof. Colin Blakemore sa Univerziteta Oxford. Međutim, tek smo počeli poduzimati prve korake prema tumačenju fantastičnih kognitivnih sposobnosti ljudi i funkcionisanja mozga. Nove tehnike poput magnetske rezonance otkrile su brojne informacije o povezanosti određenih dijelova mozga sa mislima i osjećajima, međutim, još mnogo više toga tek treba otkriti.

Šta slijedi?

Većina velikih pitanja tiče se fenomena svijesti i osjećaja jastva. Zahvaljujući istraživanju posljedica oštećenja mozga i procesa odlučivanja napravljeni su veliki pomaci, međutim, naučnici tek trebaju proniknuti u misterij evolucije jastva i naših fascinantno zornih doživljaja svijeta.

8.Internet

Šta već znamo?

U posljednjih 20 godina ljudi su izgradili najveću informacijsku mrežu u historiji, a stručnjaci postaju sve svjesniji da taj online eko - sistem treba ozbiljno istraživati. To je novo područje, međutim, vrlo je zanimljivo. Na primjer, jeste li znali da, iako web ima milione stranica, do svake od njih iz bilo kojeg dijela weba možete doći sa manje od 20 klikova.

Šta slijedi?

Najvažnije su one temeljne stvari – osigurati da web nastavi rasti (stručnjaci ističu da nema ništa neizbježno u pogledu njegova opstanka ili stabilnosti i sigurnosti) te da većina čovječanstva dobije priliku pridružiti se dvije milijarde sadašnjih korisnika. Trebat će takođe bolje razumjeti kako internet funkcioniše, što je golem zadatak nalik razumijevanju klime, naše biološke prirode ili svemira.

9.Matične stanice

Šta već znamo?

Istraživanje matičnih stanica jedno je od najvažnijih u medicini, međutim, korištenje matičnih stanica ljudskih embrija izazvalo je veliku uzbunu posebno među vjernicima. Za razliku od matičnih stanica odraslih, embrionalne su izuzetno korisne za istraživanja jer se lako pretvaraju u bilo koju vrstu tkiva. Ipak naučnici su nedavno razvili tehniku kojom se stanice odraslih mogu navesti da se ponašaju kao embrionalne.

Šta slijedi?

Sa sve boljim razumijevanjem matičnih stanica moći ćemo razviti tehnike liječenja bolesti kao što su motoričke bolesti živčanog sistema, sljepilo, Parkinson, distrofija, Huntington, srčana kap i sl. S vremenom bi se mogla izgraditi banka matičnih stanica dovoljno velika da se izbjegnu imunološke reakcije kod većine bolesnika.

1o.Bioraznolikost

Prof. Anne Magurran i dr. Maria Dornelas sa University of St Andrews naglašavaju kako je jasno da je biološka raznolikost danas ugroženija nego ikada prije. Ali uprkos naporima generacija naučnika još uvijek nemamo potpune informacije o prirodnom svijetu: pretpostavlja se da danas na Zemlji postoji između pet i 10 miliona vrsta organizama, međutim, moglo bi ih biti samo tri miliona ili 100. Ali sa sigurnošću možemo reći da njihov broj pada. Tri četvrtine ledenih površina na Zemlji promijenjeno je ljudskim aktivnostima, a oceani su osiromašeni pretjeranim izlovom, zagađenjem i klimatskim promjenama.

Šta slijedi?

S obzirom da naša egzistencija ovisi o bioraznolikosti, nužno moramo više naučiti o promjenama svijeta u prošlosti i reakcijama prirode na njih. Današnje promjene vjerovatno su među najvećima sa kojima su se postojeće vrste ikada suočile. Ako se sa time ne suočimo pojedinačno i kolektivno, svijet će izgubiti veliki dio raznolikosti i prije nego u potpunosti shvatimo šta gubimo.

11.Geoinženjering

Šta već znamo?

Sa porastom zabrinutosti zbog globalnog zagrijavanja ideja o namjernom mijenjanju klime postupno izlazi iz područja naučne fantastike. Iako su neke od tehnika vrlo osebujne i složene, uglavnom se sve mogu svrstati u dvije glavne kategorije: one kojima se nastoje smanjiti nivoi CO2 u zraku i druge kojima bi se smanjio dotok sunčeve topline.

Šta slijedi?

Prije svega treba odlučiti koliku bi ulogu trebao imati geoinženjering. Protivnici upozoravaju da bi on mogao skrenuti pažnju sa pravog problema - smanjivanja emisija CO2 te da intervencije u složeni sistem klime mogu imati nepredvidive posljedice po buduće generacije.

12.Nove vakcine

Šta već znamo?

Uz dostupnost čiste vode vakcinisanje je druga najvažnija stvar koja je u prošlom vijeku uticala na globalno zdravlje ljudi. Spašeni su milioni života, a dvije opasne bolesti potpuno su iskorijenjene – velike boginje 1950-ih i nedavno virusna bolest stoke RPV. Broj oboljelih od dječje paralize, rubeole i mnogih drugih bolesti značajno se smanjio, posebno u razvijenim zemljama. Očekuje se da će vakcina protiv hepatitisa B i ljudskog papiloma virusa smanjiti broj oboljelih od raka.

Šta slijedi?

U najboljem slučaju još sličnih uspjeha. Veliki napredak napravljen je u području istraživanja vakcina protiv HIV-a i malarije te čak protiv stanja kao što su Alzheimer ili ovisnost. Međutim, nije dovoljno samo razvijati vakcine. U zemljama u razvoju zarazne su bolesti još uvijek glavni uzrok smrti djece. Vakcine trebaju takođe postati jeftinije, a treba razviti i tehniku njihovog skladištenja bez dubokog hlađenja.
Nazad na vrh Ići dole
http://spajalica.bosnianforum.com
 
Dvanaest naučnih predviđanja za 21. vijek: vanzemaljci, nove vakcine, klimatske promjene...
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» Adela Norijega: Pogledajte glumičina venčanja iz sapunica
» Sebastijana Rulji stigle nove nevolje!
» Nova hrvatska telenovela!
» Nove tvnovele na pinku
» Martin Karpan: Argentinski temperament, Balkansko poreklo

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
 :: ZaBaVa :: Tehnologija 21.vjeka-
Skoči na: